Škola za trudnice i roditelje ,,Čarolija"

RADOSTI DOJENJA

Neizmerna je radost za majku da doji svoje dete. Majčino mleko je najbolja i najpotpunija hrana koju dete može da dobije, a prednosti dojenja su mnogostruke za oboje.

Za majku je korisno da se činom dojenja uspostavljaju veze sa detetom za ceo život, brže se oporavlja od porođaja, smanjuje se rizik od nastanka karcinoma jajnika i dojki i brže se oslobađa suvišnih kilograma koje je dobila tokom trudnoće. Sa druge strane, dete dobija majčinim mlekom sve hranljive supstanca koje su mu potrebne za rast i razvoj, ali i imune faktore u vidu antitela, enzima i ćelija imunog sistema, koje ni jedna mlečna formula ne poseduje. Dojenje je veoma važno u prvih šest meseci života deteta, kada se tek stvara imuni sistem i kada je dete u stanju fiziološkog „pada iminiteta“. Zahvaljujući majčinom mleku, dojena deca su više zaštićena od različitih infekcija, alergijskih ili hroničnih bolesti.

Iz tog razloga Svetska Zdravstvena Organizacija i sva svetska pedijatrijska društva preporučuju da majčino mleko bude jedina hrana u prvih šest meseci i da tek tada počinje uvođenje čvrste hrane u jelovnik deteta. Do kraja prve godine majka treba da istraje sa dojenjem, a u drugoj godini mleko nije više osnovna hrana za dete i treba polako prestajati sa dojenjem.

\"dojenjeDojenje nekada nije jednostavan proces za majku, koje se oporavlja od prirodnog porođaja ili carskog reza i nije upoznata sa praktičnom primenom tehnika, zbog čega mnoge majke odustaju od dojenja. Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, 79 odsto majki doji odmah nakon porođaja, da bi se krajem šestog meseca taj procenat smanjio na 49 odsto. Na žalost, ne raspolažemo statističkim podacima za Srbiju, ali pedijatri iz prakse mogu zaključiti da je broj majki koje doje u našoj zemlji znatno veći. Kao pedijatar sa dugogodišnjim iskustvom želim da pružim korisne savete koji treba da pomognu majkama da dojenje bude što uspešnije.

Pre porođaja treba pohađati škole za trudnice koje se kod nas obično organizuju u okviru rada domova zdravlja, a od velike koristi mogu da budu i iskustva sa dojenjem od strane prijateljica ili rođaka. U bolnici nakon porođaja treba tražiti savet od babice ili lekara, da bi bio uspešan početak dojenja. Majčino mleko u prvim danima nakon porođaja se naziva kolustrum i toliko je bogato imunim faktorima da se naziva „prva vakcina“, zbog čega je važno da ga dete i dobije. Beba traži da sisa već u prvim satima nako rođenja, a babica treba majci da pokaže tehniku dojenja. U prvim danima nakon porođaja treba uključiti i očeve, kao podršku majci ali i kao boljeg slušaoca informacija o dojenju, s obizirom da su majke iscrpljene nakon porođaja.

Prava pozicija za dojenje je u sedećem položaju majke, kada se dodiruju bebin i majčin stomak, a bradavica se postavi u nivou bebinog nosa, tako da sama podigne glavu i otvori usta da bi što bolje sisala. Majka treba tada da pridržava dojku i da oseti da je dodirnula bradavicom nepce bebe. Ukoliko se majka oporavlja posle carskog reza ili je jako iscprljena, treba da leži na boku, da postavi jastuk između kolena, jednu ruku ispod glave i da postavi dojku u prethodno navedeni položaj. Beba se oseća sigurnije ako ima oslonac za stopala, koji može da bude majčina ruka, noga ili jastuk. Bebu tokom dojenja ne treba držati za glavu, zato što ona instiktivno prestaje da sisa, nego treba držati lagano vrat i maziti ga.

U prvim danima treba pratiti bebu kako sisa i ne brojati minute, to je opterećenje za majku a beba nekad sisa duže samo iz jedne dojke, dok tokom drugog podoja želi da sisa iz obe dojke. Uobičajeno je da u prvim danima ima 8 do 12 podoja i da provodi od 15 do 20 minuta u sisanju jedne dojke. Kasnije, kada se ustali dojenje, su preporuke da dužina dojenja bude oko 10 minuta na svakoj dojci i da se dojenje sprovodi na 2 do 3 sata, što čini 6 do 8 obroka dnevno. Ukoliko beba sporo uzima hranu ili zaspi u toku podoja, treba pokušati sa golicanjem ili maženjem stopala i ispod brade ili laganim kvašenjem glave mokrim peškirićem. Beba u prvim mesecima treba da spava između 12 i 15 sati dnevno, a treba da neko vreme provede i u budnom stanju a da ne sisa, tako da nije potrebno češće dojenje.

\"SrodnaMajka treba da se odmori kada god je to moguće, najbolji je savet da spava kada spava i beba i tako će moći da stvori dovoljnu količinu mleka. Majka treba da je u udobnoj odeći da bi dojenje bilo što jednostavnije, da izbegava brushaltere koji stežu i nosiljke za bebu čije su trake preko grudi, a svake noći treba da spava na drugom boku. Nekim majkama pomažu jastuci za dojilje, koji relaksiraju leđa i vrat. Tokom dojenja majka treba da se hrani zdravo i uzima dovoljne količine tečnosti da bi prozvodila što kvalitetnije mleko. Ishrana dojilje podrazumeva veću količinu svežeg voća i povrća, žitarica sa celim zrnom, mleka i mlečnih prozivoda. Treba izbegavati mahunarke koje nadimaju, ljutu, kiselu ili mnogo začinjenu hranu. Pored toga, majka može da uzima čajeve koji podstiču laktaciju, a postoji i muzika na društvenim mrežama koja relaksiara i navodno pomaže stvaranje mleka.  

Dojke treba prati samo vodom i smanjiti upotrebu svih vrsta sapuna. Posle dojenja pokupiti gazom ostatke mleka, oprati dojku i povremeno mogu da se nanose kreme sa lanolinom koje hidriraju bradavice. U slučaju začepljenja izvodnih kanalića dojki, ranica na bradavici (ragade) ili zapaljenja dojki (mastitis) treba konsultovati babicu i ginekologa. Kod ragada od koristi mogu da budu veštačke silikonske bradavice, a nakon podoja ih treba tretirati kremama koje pomaže zarastanje, obično sa pantenolom. Ako majka mora da se vrati na posao a i dalje želi da doji svoju bebu, treba da se izmlaza ručno ili pomoću pumpe i da ostavlja svoje mleko u frižideru, koje beba može da koristi u roku od najviše 48 sati.

\"RezultatUkoliko je moguće, posebno u prvim danima treba izbegavati cuclu zato što može da smanji apetit. Veštačku ishranu, koju predstavlja kravlje mleko adaptirano tako da nalikuje majčinom mleku i zove se mlečna formula, treba primenjivati samo u konsultaciji sa pedijatrom i to ukoliko dete ne napreduje dovoljno ili zaostaje u rastu. U prvim mesecima se očekuje da beba mesečno dobija između 500 i 1500 grama, s tim što je idealno oko 750 grama mesečno. Postoje osnovne mlečne formule prema uzrastu, tako da je pod brojem 1 formula koja se primenjuje u prvih šest meseci, broj 2 formula od šestog meseca do kraja prve godine, a broj 3 formula za drugu godinu života. Pored toga, postoje formule za neke probleme, kao što su bljuckanje, grčevi, opstipacija, alergijske bolesti ili slabije napredovanje.

Majčino mleko nije samo hrana za bebu, sisanje daje bebi osećaj sigurnosti i utehe, kao i osećaj bliskosti sa majkom. Zato proces prekidanja dojenja treba da bude postepen, da ne bude stres ni za bebu ni za majku. Obično se počinje sa navršenih godinu dana, ili kada se proceni da je dete spremno. Prvo treba smanjivati broj obroka, tako što se prvo ukida noćni podoj, a umesto toga njega se daju voda i čajevi. U isto vreme treba uvesti postepeno i kravlje mleko ili mlečnu formulu za drugu godinu, a preporuke da količina mleka i mlečnih proizvoda u drugoj godini bude do 500 ml. Pre podoja treba dati čvrstu hranu, a ukoliko traži da sisa, treba detetu ponuditi neku igru, čitanje knjižice ili samo grljenje i maženje. Sa smanjenjem učestalosti dojenja, postepeno će se smanjivati i količina mleka, a u retkim slučajevima su potrebni lekovi za zaustavljanje lakatacije, ali isključivo u konsultaciji sa ginekologom.

Na kraju, poruke za sve majke koje se spremaju za dojenje. Uživajte u dojenju i u vašo bebi. Slušajte svoje srce i instikte i tako se ponašajte, odmorna i zadovoljna majka uvek ima dovoljno mleka. Deca jako brzu rastu i dok se okrenete već hodaju i pričaju, zbog čega ne treba dopustiti da taj period prođe u nezadovoljstvu i brizi.

Galen Pharm Magazin, br.16, jul/avgust 2017